Kozjak
Kaštelanski zaljev sa sjevera okružuju brda Kozjak, Opor i Trečanica koja se blago položena spuštaju do mora. Najviša i najduža je planina Kozjak, koja se u dužini od 16 km proteže od Klisa na istoku do prijevoja Malačka na zapadu. Najupečatljivija je njezina stijena, koja je ujedno najduža u Hrvatskoj ali nije previše visoka (50 – 250 m). Najviši vrh je Veli vrj (779m). Vrh Sveti Jure na kojem se nalazi i istoimena crkvica po kojem je solinsko Planinarsko drušrvo i dobilo ime nalazi se na 676 metara nadmorske visine.
Kozjak je planina sa dva različita lica. S primorske strane ostavlja dojam moćne neprelazne stjenovite barijere koja se nadvila nad uskim pojasom Kaštelanskog polja, a sa sjeverne strane prostire se visoravan sa rijetkom makijom, na čijem se rubu nalaze najviši vrhovi. Kozjak se proteže u dužini od 16 km od Klisa na istoku do prijevoja Malačka na zapadu.
Biljni pokrov koji raste na južnim obroncima – lemprika, mirta, brnistra i planika – karakterizira mediteransku floru, dok na sjevernim obroncima susrećemo bijeli i crni grab, crni jasen, hrast i sl. koji karakteriziraju submediteransku floru. Na Kozjaku raste više vrsta endemskog bilja među kojima i orhideje.
Preko planine Kozjak su u prošlosti vodili karavanski putevi. Danas na Kozjaku i okolnim planinama Kaštelanske zagore postoji 80-ak km označenih planinarskih staza koje su ugodne za rekreativno planinarenje. Stijene Kozjaka poznate su po alpinističkim penjačkim smjerovima (npr. u blizini planinarskog doma “Malačka”) koji nisu zahtjevni i mogu ih savladati i rekreativci.
Padinama Kozjaka prolazi protupožarni put koji omogućuje da se do svakog planinarskog doma može doći biciklom, a na isti način je to moguće od istočnog do zapadnog dijela planine.
Vrhovima Kaštelanskih planina vodi Planinarski put Dalmacije i Planinarski put “Koljevkom hrvatske državnosti Bijaći – Klis”. U dužini od 30 km obuhvaćeno je 19 kontrolnih točaka i to većinom sakralnih objekata sagrađenih u doba hrvatskih narodnih vladara (sv. Marta u Bijaćima, sv. Nofar Stomorija, sv. Juraj od Raduna, sv. Ivan Biranj, sv. Kuzma i Damjan, sv. Juraj od Putalja i dr.) koji se protežu sve do Šuplje crkve u Solinu.
Rijetkost je da se na tako malom prostoru nalaze 4 planinarska doma (Putalj u Kaštel Sućurcu, Koludar u Kaštel Kambelovcu, Split i Malačka u Kaštel Starom), jedno planinarsko sklonište (Orlovo gnjezdo u Kaštel Kambelovcu) i lovački dom u kojem planinari mogu dobiti okrijepu i prenoćište.